Melita Sorola

← Back to Artists List

Melita Sorola

LUTANJA

Putovanje kao tema, provlači se kroz mnoge moje radove već niz godina.

Predstavljam dva ciklusa koja se na neki način preklapaju i upotpunjuju a govore o dva aspekta putovanja, onog koji polazi od vanjskog fizičkog kretanja u prirodi prema promjeni unutra, pod nazivom: Besciljno lutanje, te drugog, u kojem se bavim više osobnim unutarnjim kretanjem u vremenu, pod nazivom: Dnevnik jednog putovanja.

BESCILJNO LUTANJE

Radovi iz ovog ciklusa se sastoje od hodanja po područjima u prirodi, (planine, livde, šume ili područja uz more, otoci..) te od bilježenja, stvaranja dnevnika odnosno načina dokumentiranja vlastitih doživljaja što uključuje fotografiranje, crtanje skica pejzaža, biljaka, zapisivanje osobnih stanja u tom trenutku.

Sam naziv Besciljno lutanje upućuje na to da mi je sam proces hodanja, prisutnosti u tom kretanju bitan, odnosno sam proces je cilj.

Pažnja na promjene koje se događaju u tijelu i umu, disanje, zvuk, taktilne senzacije, vidno polje…promjene se događaju na emocionalnom i misaonom području.

Kroz hodanje energije koje su u prirodi osjećamo puno intenzivnije.

Besciljno lutanje odnosi se i na životne situacije gdje često mislimo da kontroliramo situaciju, postavljamo si ciljeve, fokusirani smo na rezultate, na kraju uvidimo da je sve bilo lutanje, da nas život nosi kroz nemoguće situacije gdje je prihvaćanje bitnije nego osvajanje ciljeva.

Prihvaćanje svakog kamena i svakog mirisa cvijeta na putu, udara vjetra i groma, svog umora, snage i malaksalosti, odustajanja i neodustajanja, sve ugode i neugode koje se putem događaju.

DNEVNIK JEDNOG PUTOVANJA

Cijeli život možemo gledati kao putovanje, kretanje kroz prostor-vrijeme gdje nam je uistinu dostupan samo sadašnji trenutak, ali mi uglavnom lebdimo između sjećanja na prošlost i projiciranja budućnosti. To je taj kaos u kojem se vrtimo i u kojem imamo potrebu stvoriti neki red, putujemo kroz taj proces uspostavljanja trenutka reda i opet narušavanja reda.

I u ovim radovima je proces nastanka rada jednako važan kao i rezultat, performativni postupak je bitniji od samog artefakta..

U ovim radovima koje sam nazvala Dnevnikom jednog putovanja, bilježim trenutke emocionalnog ili misaonog procesa, pokušavam taj kaos života prihvatiti, uobličiti i otpustiti. Kroz taj rad nastojim iskazati život kao iskustvo sa svim svojim aspektima, od ugodnog do neugodnog, od onog za čim čeznemo do onoga što nikako ne želimo u svom životu ali se ipak događa. U tome mi je bitan proces prihvaćanja nesavršenosti, boli i patnje sebe i drugoga, kroz koji može doći do trenutka transformacije.

U formalnom smislu izražavam se pismom, slikom-crtežom, fotografijom i videom koji su u nekim radovima postavljeni kao instalacije u prostoru.

Koristim se narativom 4ili 5 elemenata kao aspekata stvarnosti (ovisi iz koje tradicije gledamo; zapadna se služi sa 4 elementa, istočna sa 5 ili 6) koji raščlanjuju pojavnosti od materijalne do duhovne sfere ali ujedno pokazuju njihovu nerazdvojnost, ravnotežu i cjelovitost.

Boje i oblici prate simboliku i energiju elemenata i njihovu transformaciju:

žuti kvadrat, bijeli krug, crveni kvadrat, zlatni krug, plavi prostor…

Koristim figuru, crtež tijela, crtež florealnih formi, oblike i boje koji simboliziraju i prenose energiju elementa, rukom pisano pismo kao vizualni element.

Rad na ovom ciklusu sam započela crtežom florealnih oblika koji se multipliciraju, nadograđuju, preslikavaju na razne načine preko prozirnih papira stvarajući nove forme na osnovu ponavljanja. Vrijeme nastaje kao sinteza ponavljanja trenutaka, a paradoks ponavljanja je u tome što o njemu govorimo upravo radi promjene, pretočiti iz ponavljanja nešto novo, pretočiti razliku, iako su dijelovi posve ili vrlo jednaki.

Pismo u kojem prenosim doživljaj nije čitljivo, nije rađeno s namjerom da se čita, da se prenosi sadržaj, niti da se ja vraćam ispisanom sadržaju. Namjera je da u trenutku zapisivanja, misao koja se oblikuje u istom času i nestaje, otpušta se, na papiru ostaje samo vizualna struktura koja se bojim ili pausom ritualno pokriva.

Pisma – Zemlja, Voda, Zrak, Vatra

performance / video, audio 3:47min

Pisanje pisama je praksa kojom osobni emocionalni sadržaj nastojim povezati sa cjelokupnom životnom stvarnosti koja svoju osnovu ima u prirodnom ili univerzalnom. Rad je nastao kao potreba za izražavanjem određenog emocionalnog sadržaja, na neki način ima osobnu terapeutsku vrijednost.

Upravo zbog toga u radu je jednako bio vrijedan proces rada; pisanje pisama koje je trajalo nekoliko mjeseci, izvođenje performancea na određenoj lokaciji, snimanje performancea, montaža videa…

Iako je rad potaknut osobnom emocionalnom pričom, tijekom procesa se energija transforimarala u univerzalno slanje poruke ili molitvu, kao poruka u boci, u ovom slučaju molitvu šaljem prirodi, univerzumu, putem četiri elementa.Video rad se satoji od performancea koji izvodim u prirodnom okolišu izlažući pisma utjecaju zemlje, vode, zraka i vatre. Kroz elemente prirode šaljem, pročišćavam, transformiram…

 

U svom radu sam uglavnom usredotočena na izražavanje osobnog iskustva, istraživanje osobnosti i njezine promjenjivosti.

U procesu rada prihvaćam i koristim sve životne situacije kroz koje mogu izraziti svjesnost o prolaznosti, ali i nastojanje da budem u sadašnjem trenutku. Dozvoljavam da se doživljaji i osobno iskustvo života reflektiraju u umjetničkom radu i time postaju „motivi“ kroz koje bilježim vrijeme (kozmički pejzaž, horizont, cvjetovi, menstrualni ciklus, pučina, ples, brodovi…). Motiv je vezan za pejzaž koji je u najširem smislu kozmički, a u najintimnijem osoban i duhovan, to su dva međusobno povezana krajolika, unutrašnji i vanjski.

Koristim različite tehnike (od slikanja, crtanja i ispisivanja brojeva do fotografija i video zapisa) kao dominantne ili ravnopravne, ovisno o „motivu“ kojim se bavim.

Važan je sam proces izvođenja, koji osim discipline obuhvaća posebn pokušaj usredotočenosti-pomnosti na sadašnji trenutak.

Mnogi radovi su nastali kao proces bilježenja vremena te u sebi sadrže “dokumentarnost”. Ponavljanjem i praćenjem istog motiva nastaju sitni pomaci, kojima otvaram i širim  percepciju. Proces nastanka rada, proces bilježenja (da li su to potezi kistom i označavanje poteza datumom ili fotografiranje u odredjeno vrijeme) ima meditativni i ritualni karakter te je sam po sebi dio rada, tj. rad se sastoji od procesa i “dokumenta”.

Files: